Proveli smo istraživanje morfoloških i reljefnih obilježja brloga smeđeg medvjeda na području Velebita kako bismo utvrdili na kakvim pozicijama su smješteni, koja im je ekspozicija i najčešća nadmorska visina te druge podatke. Pored toga, proveli smo i prvo istraživanje mikroklime brloga u Dinaridima kako bismo utvrdili razlike u temperaturi i relativnoj vlažnosti zraka brloga i njegove neposredne okolice.
Brlog je ključni dio preživljavanja medvjeda jer u vrijeme zimskog sna pruža zaklon sa stabilnom mikroklimom, što izravno utječe na preživljavanje medvjedića, odnosno na stabilnost populacije. U svrhu boljeg razumijevanja brloga, proveli smo istraživanja njihovih morfoloških i reljefnih obilježja. Pored toga, proveli smo i istraživanje mikroklimatskih uvjeta, što je prvi puta da je jedna ovakva studija provedena na velebitskim brlozima.
Pouzdani brlog – ključan za opstanak vrste
Medvjedi se na brloženje povlače zimi u teško pristupačna i mirna šumska područja. No, ovo pravilo vrijedi samo za ženke koje će u ovo vrijeme na svijet donijeti mladunce, dok će mužjaci ostati aktivni i zimi, ako im je dostupna hrana. Dok su u brlogu, medvjedi na podnose uznemiravanja, a ako dođe do nemirnih incidenata moguće je da ženka napusti brlog i mladunce, u kojem slučaju je velika vjerojatnost ugibanja mladunaca. Zato je za opstanak vrste ključan pouzdani brlog i mir.
Velebitski medvjedi nisu posebno izbirljivi – za brloženje mogu koristiti manje pećine ili šupljine u stijeni, stojeće šuplje stablo, rupe među korijenjem starih stabala i panjeva, šuplje trupce i iskopane prostore pod stijenama. Najčešće su to ipak male šupljine u stijeni koje, prema našem istraživanju, čine 77% svih brloga. S obzirom da medvjedi preferiraju korištenje istih brloga, pretpostavka je da je kvaliteta brloga glavni faktor zašto ih medvjedi najčešće biraju.
Brlozi najčešći između 900 i 1,100 metara nadmorske visine
Najveći postotak brloga na Velebitu nalazi se na nadmorskim visinama od 900 do 1,100 metara, a najmanji postotak na visinama od 700 do 900 metara n/m i iznad 1.500 metara. Na manjim nadmorskim visinama manja je kamenitost terena, dok na višim nadmorskim visinama iznad gornje granice šumske vegetacije izostaju šumski kompleksi, što su dva ključna faktora za siguran brlog. Usto, snježni pokrivač iznad 900 metara dovoljan je da pruži dodatnu izolaciju brloga.
Dvije trećine brloga je na terenima nagiba većeg od 25°, vrlo kamenitim – u prosjeku 68% i to na gornjoj trećini padine, dakle na relativno nepristupačnom području. Najčešće je riječ o istočnoj i južnoj ekspoziciji jer se ove padine brže zagrijavaju i time se stvaraju i povoljniji mikroklimatski uvjeti.
Prosječni brlog ima ulaz širine 125 cm, visine 92cm, duljina tunela je 175cm, komora je duga 292 cm, široka 138cm i visoka 101cm. No, veličine i oblici naravno variraju, što se može provjeriti na grafikonu. Ono što je pouzdano utvrđeno je da medvjedi u tri četvrtine slučajeve biraju kamene brloge, budući da su oni najtrajniji od svih i pružaju najbolje mikroklimatske uvjete.
Prvo istraživanje mikroklime brloga
Na području Velebita proveli smo i prvo istraživanje mikroklime brloga, koje je uključivalo mjerenje temperature zraka i relativne vlažnosti zraka u brlozima, a za usporedbu smo proveli ista ova mjerenja u šumi u blizini brloga. Provedeno je uređajima za mjerenje temperature i vlažnosti zraka koji su bili postavljeni na razdoblje od šest mjeseci, odnosno nešto prije početka brloženja, i uklonjeni nakon izlaska medvjeda iz brloga.
Istraživanje je pokazalo da su u brlozima veće temperature zraka u odnosu na temperature zraka u šumskim sastojinama u njihovoj neposrednoj blizini. Bolji uvjeti, odnosno stabilnija temperatura bila je u duljim brlozima s duljim tunelom i malom komorom na kraju tunela, pogotovo kod tunela manjih širina i visina. Što je komora veća, tunel veći i kraći, a ulaz u brlog veći – to se razlika u mikroklimatskim uvjetima brloga i njegove okolice smanjivala, odnosno takav je brlog manje privlačan medvjedu, jer se u tom slučaju troši više energije za čuvanje tjelesne temperature.
Udaljenost od naselja – najmanje 2 kilometra
Inače, temperature u brlogu zimi i ujesen bile su značajno veće u odnosu na temperature u šumskoj sastojini, uz iznimku dana s južinom, dok je u proljeće bilo obrnuto – temperature su bile veće u šumskoj sastojini nego u brlogu. Što se relativne vlažnosti zraka tiče, ona je u svim brlozima bila značajno veća u odnosu na šumske sastojine.
Medvjedi za brloge biraju izolirana područja daleko od ljudi, no to nije uvijek moguće, ali određena udaljenost ipak postoji, utvrđeno je istraživanjem. Udaljenost promatranih brloga od ljudskih naselja bila je 2 do 4 kilometra, dok je udaljenost brloga od šumskih puteva bila od najmanje 20 metara pa do 2,5 kilometra.
Preporuka – paziti na brloge s duljim tunelima i manjim komorama
Naša je preporuka stoga u područjima izrazito velike kamenitosti terena oprezno projektirati sve oblike šumskih cesta da se ne bi ugrozila područja s brlozima. Ako ih se i gradi, ceste treba udaljiti od brloga. Pogotovo treba paziti na brloge s duljim tunelima i manjim komorama jer su oni najpogodniji za medvjede. Pored toga, u zimskom razdoblju poželjno je ne izvoditi ljudske aktivnosti kao što su skupni lovovi s lovačkim psima i šumsko-uzgojni radovi. S obzirom na promjene klime, procjena je da bi moglo doći do smanjenja prikladnosti staništa na području s nižim nadmorskim visinama kao što je središnji dio Like, što bi značilo manje pogodnih brloga i više medvjeda u potrazi za novim domom.
Tekst: Kruno Bošnjaković
