Što je rewilding?

Nino Salkic

Što je rewilding?

Rewilding je progresivan pristup u očuvanju prirode. Radi se o prepuštanju prirodi da se pobrine sama za sebe, omogućujući prirodnim procesima da oblikuju tlo i more, obnavljajući ugrožene ekosustave i područja. Kroz rewilding revitalizirani prirodni procesi stvaraju više divlja staništa s većom bioraznolikosti.

Što je rewilding:

Nino Salkic

Prirodni procesi

Kad se radi o preživljavanju i samoupravljanju, priroda zna najbolje.

Naša je pomoć dobrodošla kad je riječ o stvaranju najpogodnijih uvjeta – uklanjanjem brana i nasipa kako bismo oslobodili rijeke, zaustavljanjem aktivnog upravljanja prirodnim populacijama, dopuštanjem prirodne obnove šuma te reintrodukcijom vrsta koje su nestale kao posljedica čovjekovih aktivnosti.

Tada trebamo uzmaknuti i prepustiti prirodi da upravlja sama sobom.

Povratak divljih vrsta

Mnoge europske divlje vrste pretrpjele su značajan pad brojnosti, čak i u područjima koja su najviše divlja. Neke su vrste izumrle, što je značilo gubitak kritično važnih ekoloških funkcija. Rewilding radi na tome da vrati izgubljene vrste dajući im prostora za razvoj kroz pojačavanje populacija te reintrodukciju nestalih autohtonih vrsta.

Staffan Widstrand / Rewilding Europe

Osiguravanje dobrobiti

Kad je priroda zdrava, i mi smo zdraviji. Ovisimo o prirodi u pogledu čiste vode, hrane, zraka koji udišemo i svojeg mentalnog zdravlja. Sve smo svjesniji činjenice da se zbog povezivanja s prirodom osjećamo dobro te ostajemo mentalno i fizički zdravi.

Rewilding znači ponovno povezivanje našeg modernog društva – i ruralnog i urbanog – s divljom prirodom. Želimo da ljudi osjete ovu drevnu vezu kao dio zajednica što se uspješno razvijaju u zdravim područjima koja su prošla proces rewildinga.

Nino Salkic

Zalog za budućnost

Ne postoji definiran završetak rewildinga. Cilj je podržati procese koje priroda pokreće, što će zauzvrat rezultirati više divljom prirodom, a za što treba vremena i prostora. Rewilding znači kretanje duž ljestvice prema istinskoj divljini, pri čemu se svaki korak po ljestvici smatra napretkom.

Ako budemo stvorili i zaštitili područja na kojem se provodi rewilding, koristi će u konačnici imati i ljudi i divlji svijet.

Zašto je rewilding životno važan u Europi?

Naši ekosustavi moraju se oporaviti

Nije potrebno samo zaštititi prirodu, moramo je i obnoviti. Mnogi ekosustavi, koji tvore osnovu našeg prirodnog bogatstva, u procesu su propadanja. Rewilding nam pruža priliku da ih obnovimo, a zahvaljujući snažnim, povezanim ekosustavima bit ćemo otporniji na utjecaje klimatskih promjena.

Potrebne su nam ključne vrste

Ove vrste, uključujući vršne predatore i velike biljojede, imaju disproporcionalan učinak na vitalne ekološke procese. Divlje vrste vraćaju se u Europi, ali brojke su općenito još uvijek male. Rewilding će ubrzati taj oporavak te obnoviti važne prehrambene lance i trofičke kaskade.

Divlja priroda kao saveznik

Ekosustavi koji funkcioniraju prirodno bolje osiguravaju čisti zrak i vodu, smanjuju rizik od poplava, pohranjuju ugljik i pomažu u  prilagodbi klimatskim promjenama. Rewilding povezuje ekologiju s modernom ekonomijom, pa divlja priroda djeluje kao saveznik u rješavanju modernih socioekonomskih pitanja.

Dobrobit zajednice

Rewilding potiče lokalne ekonomije tamo gdje su alternative rijetke. Radimo na razvijanju uvjeta zahvaljujući kojima će se priroda obnavljati, a lokalno stanovništvo dostojno privređivati od poslova baziranih na prirodi, čime se može pomoći u oživljavanju i ruralnih i urbanih zajednica.

Divlja mjesta nadahnjuju ljude

Doživljaj uzbuđenja divlje prirode ponovno povezuje ljude s našim živim planetom. Time se poboljšavaju zdravlje i dobrobit ljudi te se izgrađuje zajednički osjećaj čovječnosti i ponosa i na selu i u gradovima.

Prirodni su načini isplativiji

Vjerujemo da je priroda u potpunosti sposobna brinuti se sama o sebi, što znači prepuštanje prirodnim procesima da oblikuju naš okoliš i ekosustave umjesto čovjekova aktivnog upravljanja, što često iziskuje visoke, stalne troškove. Samoregulirajući krajobrazi dugoročno su održiviji.