Prometne nesreće veliki su uzročnik stradavanja divljih životinja od strane čovjeka, no ovaj negativan čovjekov utjecaj na prirodu može se značajno smanjiti, na dobro ljudi i životinja. Prizme koje već dvije godine postavljamo na cestama po Velebitu i njegovom podnožju vrlo su učinkovite u smanjenju broja nesreća, kao i u ublažavanju fragmentiranosti staništa.

U posljednjih pet godina na teritoriju RH službeno se bilježi preko četiri tisuće, poneku godinu i preko pet tisuća prometnih nesreća s divljim životinjama. Otprilike, u svakoj prometnoj nesreći nastrada po jedna divlja životinja, najčešće smrtno. Najčešće je to – u tri četvrtine slučajeva – srna ili srnjak, slijede divlje svinje s udjelom od 10-ak posto pa jeleni i košute s oko pet posto. Na području Ličko-senjske županije broj prometnih nesreća s divljim životinjama kreće se oko 200 na godinu.
Vrlo jednostavno rješenje za ovu zaista tužnu i veliku brojku su – prizme. Riječ je o jednostavnim uređajima koje se dodaje na postojeću prometnu infrastrukturu. Ova pasivna signalizacija radi tako što svjetlost vozila koja se kreću prometnicom odbijaju od ceste pod kutem od 90-ak stupnjeva na obje strane prometnice u kakvu šumu, šikaru, kamenjar ili travnjak pored ceste. Ove zrake svjetlosti usred noći i prirode upozoravaju divlje životinje na opasnost koja se u tom trenutku nalazi na cesti. Kad vozilo prođe i opasnost nestane, životinje mogu sigurno preko prometnice. Prizme su utoliko značajne jer se veliki dio kretanja divljih životinja događa u sumrak, noću i u zoru, kad su svjetla vozila sigurno uključena i njihovo odbijanje od prizmi najintenzivnije.

Istraživanja provedena van RH pokazala su da prizme smanjuju broj prometnih nesreća s divljim životinjama za čak 90 do 100 posto. Samo na području Like i Velebita to bi moglo značiti na desetke preživjelih životinja svake godine, no za takav učinak osiguravanjem prometnica bi se morale baviti i druge organizacije. U slučaju provođenja ovog programa na teritoriju cijele RH, riječ bi bila o stotinama, ako ne i tisućama životinja koje ne bi stradale u prometnim nesrećama. Ovime bi ostala sačuvana i čovjekova imovina, a u nekim slučajevima težih nesreća i čovjekovo zdravlje, možda čak i život.
Prometnice su jedan od najjačih čimbenika kod fragmentiranosti staništa, od cesta koje presijecaju Velebit u njegovim gornjim dijelovima i time razdvajaju koridor za divlje životinje koji se proteže kralježnicom Velebita, do prometnica u nižim dijelovima planine koje životinje prelaze u potrazi za vodom ili u ljetno-zimskim migracijama. Koridori koji nastaju u zonama cesta osiguranih prizmama efektivno spajaju dijelove rascjepkanog staništa i time omogućuju migracije životinja u potrazi za skloništem, hranom, vodom ili razmnožavanjem.

Rewilding Velebit zaklada je do jeseni 2025. u dvije godine svog programa osiguravanja prometnica prizmama na području Velebita i velebitskog podnožja ovim načinom osigurala 19 kilometara cesta. S obzirom na duljinu cesta na ovom području i učestalost nesreća, ovaj program nastavljamo osiguravanjem dodatnih kilometara prometnica.
Tekst: Kruno Bošnjaković