Odabir stabala za sanitarnu sječu u RH obuhvaća sva suha stabla te stabla sa stupnjem defolijacije krošnje iznad 60 %. Preporuka je da se kriterij promijeni te da se za sanitarnu sječu primjenjuje kriterij od 80 % osutosti krošnje.
Osutost krošanja označava manjak lišća ili iglica u krošnji stabla u odnosu na referentno stablo. Referentno stablo može imati manjak lišća ili iglica, odnosno osutost krošnje do 10 %. Osutost krošanja stabala jedan je od pokazatelja vitalnosti šumskog drveća, a također i jedan od kriterija pri izboru stabala za sanitarnu sječu. U Hrvatskoj, odabir stabala za sanitarnu sječu obuhvaća sva suha stabla te stabla sa stupnjem defolijacije krošnje iznad 60 %.
Iz baze podataka Nacionalnog koordinacijskog centra za procjenu i motrenje utjecaja atmosferskog onečišćenja i drugih čimbenika na šumske ekosustave pri Hrvatskom šumarskom institutu prikupljeni su podaci o osutosti krošanja stabala hrasta lužnjaka, obične jele i obične bukve s bioindikativnih ploha u Republici Hrvatskoj. Analizirani su slučajevi stupnjeva osutosti krošnje od 60 % i više, kao i od 80 % i više, te regeneracija krošnje, tj. smanjenje osutosti krošnje. Rezultate istraživanja prof. dr. Damir Ugarković predstavio je na predavanjima za inženjere šumarstva u Hrvatskom šumarskom društvu u Vodicama, Delnicama, Karlovcu i Koprivnici, u organizaciji Komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije.
Analiza je obuhvatila ukupno 7.975 stabala, od čega 1.182 jele, 4.221 bukvu i 2.572 hrasta, iz razdoblja od 1998. do 2023. godine. Mortalitet stabala iznosio je 7,2 % za običnu jelu, 2,16 % za običnu bukvu i 9,6 % za hrast lužnjak. Postotak stabala koja su regenerirala krošnju, tj. smanjila osutost krošnje na < 60 %, iznosio je 17 % za običnu jelu, 4 % za bukvu i 12 % za hrast lužnjak. Obična jela imala je najveći postotak stabala koja su regenerirala krošnju u odnosu na bukvu i hrast. Najmanji postotak regeneracije krošnje < 60 % zabilježen je kod bukve, dok je najmanji postotak regeneracije < 80 % bio kod hrasta lužnjaka.
Na temelju rezultata istraživanja, smatramo da se postotak osutosti krošnje kao kriterij za sanitarni odabir stabala ne bi trebao primjenjivati jedinstveno za sve vrste šumskog drveća (hrast lužnjak, običnu bukvu i običnu jelu). Prilikom određivanja kriterija osutosti krošnje za sanitarnu sječu potrebno je uzeti u obzir ekološke zahtjeve i ekološku valenciju vrsta, postotak stabala koja su smanjila osutost krošnje te ekonomsku vrijednost drveta.
S obzirom na to da je glavni kriterij za odabir stabala za sanitarnu sječu postotak osutosti krošnje, preporučujemo da se kriterij poveća s 60 % na 80 % osutosti krošnje. Iznimka bi mogao biti kriterij za odabir stabala hrasta lužnjaka, koji bi ostao nepromijenjen.