Prije sedam godina pokrenuli smo naš projekt obnove lokvi, bunara i izvora na Velebitu, kako bismo divljim životinjama na ovom krškom terenu omogućili siguran izvor vode. Dosad smo obnovili ili izgradili novih 30 vodenih tijela. Stručnjak za komunikacije Kruno Bošnjaković predstavlja ovaj dio rada RV tima.
Kad pogledamo stare zemljopisne karte Velebita, možemo na njima vidjeti prikazano mnoštvo vodenih tijela – lokvi, izvora, bunara – razasutih po planini, imalo ih je svako selo, čak po nekoliko. No nažalost riječ je o činjenici koja je s vremenom otišla u prošlost, ali ne i u nepovrat.
S iseljavanjem lokalnog stanovništva i posljedičnim prestankom bavljenja stočarstvom dobrim je dijelom nestala i potreba za bunarima i lokvama na Velebitu pa su zbog nekorištenja i neodržavanja ova vodena tijela počela propadati. S globalnim zatopljenjem pomalo nestaju i presušuju ionako rijetki velebitski izvori, pogotovo na osunčanoj i vrućoj primorskoj strani naše omiljene planine.
Nastavak na suživot
Od održavanja izvora, bunara i lokvi korist su imale i divlje životinje, koje su imale osiguranu vodu kroz sva doba godine, i to na stotinama lokacija po Velebitu. No, ovaj vid suživota čovjeka i divljih životinja u najvećoj je mjeri izgubljen s povlačenjem ljudi i nestankom stoke. Otada, bunari se urušavaju, a lokve zarastaju i postaju muljevite. Kako su divlje životinje bile ovisne o ovim vodenim tijelima koje je stvorio ili održavao čovjek, ostalo je na čovjeku i da ih obnovi. U tu svrhu još 2017. počeli smo s našom aktivnošću obnove postojećih i instaliranja novih lokvi, ali i obnove i osiguravanja bunara.
Naša prva lokva, na Ružnim dragama izgrađena je prije sedam godina te je još uvijek aktivna, a u međuvremenu smo radili na preko 30 lokvi, bunara i izvora. Bile su to akcije čišćenja, uređivanja, obnavljanja, osiguravanja ili, u slučaju lokvi, izgradnje nekoliko novih.
Gradnja prirodnim materijalima
Pri obnovi i izgradnji lokvi koristimo svaku priliku da se poslužimo prirodnim materijalima – glinom i kamenom. Na dnu lokvi je vodonepropusni glinasti sloj, dok su bočne stijenke lokve, ako je moguće, podzidane kamenom. Za lokacije novih lokvi, kako se to i prije bilo radilo, birali smo prirodne depresije, gdje se voda brže i lakše skupi, kao i udaljene lokacije za koje smo zaključili da je ondje potrebno postaviti novu lokvu. Uz redovito čišćenje od granja i mulja, lokve mogu desetljećima pa i dulje biti siguran izvor vode divljim životinjama.
Na području Velebita česti su i bunari i šterne, koje je čovjek izgradio i izvlačio iz njih vodu. No, divljim životinjama ovakvi objekti, jednom kad propadne gornji sloj, najčešće drveni poklopac, počinje predstavljati opasnost jer u slučaju da životinja upadne, zbog vertikalnih glatkih bočnih zidova ne može izaći. U tu svrhu, na šternama i bunarima gradimo pristupne rampe tako da životinje mogu doći do vode i piti, a u slučaju upadanja da mogu i izaći. Dio ovih vodenih tijela osigurali smo od upadanja divljih životinja postavljanjem pokrova, u slučajevima kad je u blizini neki drugi pouzdan izvor vode, no vodozemcima smo ipak, jednostavno i praktično pomoću grana, omogućili da ih mogu koristiti, odnosno da mogu ulaziti i izlaziti.
Važnost ovih vodenih tijela na ovakvom području i u ovakvim prirodnim okolnostima nemjerljiva je. „Manja vodena staništa, kao što su lokve, važne su sastavnice biološke raznolikosti jer stvaraju utočišta za divlje životinje“, ističe voditeljica Rewilding Velebit tima Marija Krnjajić i dodaje – „sukladno tome, naši napori u izgradnji i održavanju lokvi nadahnjuju nas da razvijamo sve veću svijest o složenosti i, možda još više, značaju našeg prirodnog svijeta.“
Od sisavaca do vodozemaca
Održavanjem i kopanjem novih vodenih tijela uvelike se potpomaže opstanak divljih životinja u višim i od čovjeka udaljenijim područjima Velebita i aktivno doprinosi očuvanju staništa i promicanju bioraznolikosti. Veliki biljojedi svojim prisustvom ondje održavaju travnjake, koji pak podržavaju snažnu bioraznolikost, a ujedno su plijen velikim predatorima. Velebit kao krško područje obiluje špiljama i pećinama gdje svoje stanište pronalaze šišmiši, dok s velebitskih livada po svoju kap vode iz lokve dolaze prekrasni kukci. Vodozemci su možda i najugroženija skupina zbog svoje smanjene mogućnosti prevaljivanja velikih udaljenosti u potrazi za vodom.
Održavanje postojećih vodenih tijela i gradnja novih naša je stalna aktivnost. Potreba za vodom na krškim predjelima postoji naravno i izvan naših rewilding zona te smo počeli raditi na izgradnji lokvi i van našeg područja demonstracije. Prva takva lokva izgrađena je ovog proljeća na sjevernom Velebitu, a slijede i nove. Želimo pohvaliti sve one organizacije i pojedince koji već dulje ili kraće vrijeme obnavljaju lokve po hrvatskim krškim planinama, Dalmaciji i Istri, što je ključno za očuvanje bioraznolikosti te ohrabruje na pomisao da će geografska karta cijelog ovog područja ponovno biti opravdano prekrivena plavim topografskim oznakama koje život znače.
Pored održavanja postojećih vodenih tijela, radimo i na tome da smanjimo ovisnost divljih životinja o lokvama i bunarima tako što povećavamo povezanost staništa. Manja fragmentiranost staništa omogućit će divljim životinjama lakši pristup prirodnim izvorima pitke vode u podnožju Velebita, pogotovo s ličke strane.
Rewilding područje Ramino korito
Ružne drage, naša prva i to novoizgrađena lokva, 2017. godina.
Lokva na Trubaji iznad Vidovca – posve zapuštena prirodna lokva oko koje je bio postavljen suhozid; presušila je i više nije držala vodu. Dopremili smo ilovaču i obnovili je.
Šterna otvorenog grla u Šušnju – napravljena je rampa kao ulaz u šternu da životinje mogu prići i napiti se, a ako upadnu da mogu izaći.
Lokva u Konjskom ispod Vrata Tampaljevca – obnovili smo postojeću seosku lokvu, povadili kamenje koje je upalo sa suhozida. Ljeti je punimo vodom iz vatrogasnog vozila.
Lokva na Terezijani na potezu od Konjskog prema Baškim Oštarijama – čistili smo je i obnavljali. Korištena je u vremenu kad su kočije prometovale Terezijanom, ali i za seosko blago.
Smrčkova dolina – prirodna lokva koja je bila zarasla, kao i zapunjena granama. Očistili smo je, proširili i dno zalijepili ilovačom. Na ovom području nije bilo pastirskih stanova.
Od vrha Takalica pa prema Sladovači – napravljena nova lokva.
Samari – napravljena nova lokva, blizu nje postavljena je info ploča o važnosti lokvi.
Rewilding područje Jablanac
Lokva na Šarnici – obnovljena lokva, napravljena rampa tako da divlje životinje mogu ulaziti i izlaziti.
Trolokve na području Grabarja – uređena i proširena postojeća lokva. Povučena cijev od ceste do lokve da se može puniti.
Bilenski bunar – iznad sela Gornji Bileni, očišćen bunar, povučena alkaten cijev da se može puniti s ceste. Pet do 10 kubika zapremine.
Rokići ispod Grabarja – obnovljena stara lokva zapremine pet do šest kubičnih metara.
Dvije lokve na Pločincu iza Štokića – čiste se svake godina, svaka je preko pet kubika.
Bunar u Štokićima – napravljena rampa da divljač može ulaziti i izlaziti.
Maraski bunar – malo produbljen, redovito se čisti.
Žutac kod Prizne – očistili i produbili bunar.
Roginka – bunar u blizini magistrale, napravili rampu da divljač može bezopasno ulaziti i izlaziti.
Bunar u selu Zavratnica – napravljen prilaz.
Vodnici – čistimo lokvu od mulja i biljaka.
Orlovača – postojeći izvor obzidali kamenom na dva mjesta da se voda zadržava.
Dvije lokve kod Perujica ispod Mliništa – očišćene
Dva bunara u Starčevićima – očistili staze oko njih.
Zlatni bunar u Baričevskoj dragi.
Kamenica na Jasenju – u prirodnoj stijeni, sadržava kubični metar vode.
Bunar Prštetak – ime mu nadjenuli Dragičevići kad su selili iz donjih kuća u gornje.
Rewilding područje Crna duliba – Metla
Tomina duliba – lokva ispod Bijelih stijena na kojoj smo napravili rampu.
Dvije lokve na potezu Crnog dabra – osigurane.
Šterna u blizini Dabarskoj jezera – zatvorili.
Lokva na potezu Stupačinovo – zatvorili.
Šterna na području Vrbanskih duliba – napravili poklopac
Sjeverni Velebit
Kod naselja Krasno instalirali smo novu lokvu, prva koju smo napravili izvan naših rewilding područja.
Pogledaj galeriju fotografija lokvi, bunara i lokvi na Velebitu na kojima smo radili:
