Srednja godišnja temperature zraka u razdoblju od 2011. do 2023. povećana je za od 1,0 do 1,4 °C, pokazala je analiza mjerenja u Gospiću, Gračacu i na Zavižanu. Potencijalna evapotranspiracija za ovo razdoblje također je statistički značajno poraslo u odnosu na referentni niz.
Klima je kompleksan neposredan ekološki čimbenik koji opisujemo pomoću različitih klimatskih elemenata, indeksa i pojava. Klima i tlo su dva najznačajnija stanišna čimbenika koja utječu na razvoj vegetacije i njeno prirodno rasprostranjenost. Od klimatskih elemenata, za šumsku vegetaciju najvažnije su temperature zraka, količine oborina, insolacija, vlaga zraka i vjetar.
Šumska vegetacija na području Dinarida u Hrvatskoj je prilagođena određenim klimatskim uvjetima na tom području. Međutim, klima nije konstantan ekološki čimbenik već promjenjiv. Klimatski elementi se mijenjaju kroz vrijeme, a promjene klime se odražavaju na organizme u ekosustavu. Za određivanje promjena klime dolazi do izražaja vremenski čimbenik, jer se neka promjena u jednom pravcu za određenog vremenskog razdoblja može, uz produženje niza motrenja, pokazati kao dio kolebanja klime.
Glavne vrste šumskog drveća na području Velebita su obična bukva, vrsta široke ekološke amplitude i obična jela, vrsta uske ekološke amplitude. Zbog sve većeg zatopljenja i suhoće, u Dinaridima se očekuju promjene u ekološkoj niši obične jele, pri čemu se predviđa pomak u distribuciji obične jele prema višim nadmorskim visinama.
Analizirali smo trendove nekih klimatskih elemenata i indeksa suše od 1981. godine do 2023. godine, te usporedili klimu vremenskog razdoblja 2011. – 2023. godina s referentnim vremenskim nizom.
Trendovi srednjih godišnjih temperatura zraka i potencijalne evapotranspiracije statistički značajno rastu na svim analiziranim meteorološkim postajama. Srednje godišnje temperature zraka i iznos potencijalne evapotranspiracije za razdoblje 2011. – 2023. statistički su značajno porasli u odnosu na referentni niz. Povećanje temperature zraka iznosilo je od 1,0 do 1,4 °C, dok je povećanje potencijalne evapotranspiracije iznosilo od 26,4 mm do 42,9 mm. Promjene količine oborina i indeksa suše (indeks anomalije oborina) nisu bile statistički značajne.
Povećanje broja sušnih mjeseci je bilo statistički značajno na području Gračaca. Za meteorološke postaje Gospić i Gračac u brdskom vegetacijskom pojasu broj ljetnih mjeseci s manjkom vode u tlu povećao se s jednog (kolovoz) na dva mjeseca (srpanj i kolovoz). Na području Zavižana u pretplaninskom vegetacijskom pojasu povećao se broj mjeseci sa suficitom vode za jedan mjesec (srpanj). To ne znači da je u ekosustavu više vode biljkama na raspolaganju, jer je lipanj nekada bio mjesec sa suficitom vode u tlu, što sada nije više slučaj.
Tekst: prof. dr. Damir Ugarković