Povratak bizona u Europu može poboljšati sekvestraciju ugljika, potaknuti biološku raznolikost i razvoj turizma utemeljenog na prirodi. Da bi se maksimalno iskoristio pozitivan učinak ovog slavnog biljojeda, populacije se moraju moći slobodno kretati velikim i dobro povezanim prirodnim krajolicima.
Rewilding: holističko rješenje utemeljeno na prirodi
Slom biološke raznolikosti i klimatske promjene neraskidivo su povezani, što znači da istodobno treba rješavati oba problema. Naša budućnost ovisi o oporavku prirodnog svijeta kako bi se mogao brže prilagoditi sve bržim klimatskim promjenama, a negativan učinak koji gubitak biološke raznolikosti ima na klimu može se zaustaviti. Potrebno je što prije u najvećoj mogućoj mjeri povećati kapacitet prirode za smanjenjem razine stakleničkih plinova koji su već prisutni u našoj atmosferi.
Budući da omogućuje prirodi da se oporavi, što podrazumijeva obnovu zdravlja i funkcionalnosti ekosustava kao što su šume, travnjaci, tresetišta i livade morske trave te povratak divljih životinjskih vrsta na prirodne razine, rewilding širokih razmjera svakako je jedan od najboljih načina istodobnog rješavanja pitanja klimatskih promjena i poboljšanja biološke raznolikosti. Kao što pokazuje rad zaklade Rewilding Europe u našem portfelju prirodnih krajolika, povratak divljih životinjskih vrsta i revitalizacija prirodnih procesa također imaju potencijal obogatiti živote ljudi i životne sredine na održiv način. To zauzvrat generira veću podršku rewildingu na lokalnoj razini.
Učinak koji sve mijenja
Kao ključna vrsta i vodeća rewilding vrsta, europski bizon ima potencijal preuzeti ulogu heroja i u kontekstu rješavanja klimatskog pitanja i u kontekstu rješavanja pitanja biološke raznolikosti. To je jedan od razloga zbog kojih je važno ponovno uvođenje ovog utjecajnog biljojeda u europske prirodne krajolike, koje je u tijeku, u kombinaciji s potporom rastu populacije.
Ispašom, traženjem hrane, gaženjem i gnojenjem bizon pomaže u održavanju biološke raznolikosti bogatog mozaika šuma, šikara i travnatih područja, kao i brojnih mikrostaništa na kojima žive mnoge biljne i životinjske vrste. To je istaknuto u studijama iz Europe i Sjeverne Amerike, gdje se promatra američki bizon. Upravo te interakcije promiču hvatanje atmosferskog ugljika i u biljaka i u tlu, pri čemu se ugljik pohranjuje i u tijelima samih bizona.
Pozitivan učinak europskog bizona na klimu istaknut je u novoj studiji modeliranja koju provodi Yale School of the Environment, a koja još čeka stručnu recenziju. Istraživači su izračunali da bi populacija europskog bizona koja trenutačno slobodno luta rewilding područjem na Južnim Karpatima u Rumunjskoj mogla pomoći da travnate površine na tom području pohrane otprilike 10 puta više ugljika negoli su pohranjivale prije ponovnog uvođenja bizona. Nakon što su između 2014. i 2023. Rewilding Europe i WWF Rumunjska prebacili više od 100 europskih bizona na Južne Karpate, procjenjuje se da trenutačnu populaciju bizona koji slobodno lutaju prirodom čini oko 180 jedinki na području većem od 300 kilometara kvadratnih. Rastom populacije povećat će se i njezin domet i pozitivan učinak, s tim da je krdo bizona već prešlo u Nacionalni park Domogled-Valea Cernei s kojim je Rewilding Romania nedavno potpisao partnerski ugovor.
„Već znamo da je europski bizon koristan prirodi na mnogo načina, a obnavljanje populacije bizona može podržati rast turizma utemeljenog na prirodi”, kaže izvršni direktor zaklade Rewilding Europe Frans Schepers. „Rezultati ove studije dodatno naglašavaju važnost vraćanja divljih životinja, uključujući više bizona, u europske krajolike. Divlje životinje neopjevani su heroj u ublažavanju klimatskih promjena, i rewilding može igrati ključnu ulogu u podršci povratku divljih životinja.”
Šira slika
Kao holističko rješenje utemeljeno na prirodi, rewilding se ne bavi samo povećanjem populacija određenih životinja. Iako je europski bizon i dalje emblemska vrsta kad je riječ o nastojanjima rewildinga na Južnim Karpatima, opći je cilj tih nastojanja poboljšati zdravlje i funkcionalnost čitavog krajolika. Kroz svoj integrirani pristup krajoliku, koji može obuhvaćati sve od regeneracije prirodnih šuma i ponovne uspostave tresetišta do oporavka niza vrsta divljih životinja, rewilding stvara mnoštvo prilika za poboljšanje sekvestracije ugljika i poticanje biološke raznolikosti.
Kao što je dokazala najnovija studija Sveučilišta Yale, ključna uloga divljih životinja u vezivanju ugljika, što se naziva „animacijom ciklusa ugljika (ACC)”, sve se češće potvrđuje u sve većem broju istraživanja. Kako bismo se učinkovito nosili s klimatskim promjenama, moramo zaštititi i obnoviti ne samo staništa kao što su šume i travnata područja, već i životinjske populacije koje ih ugošćuju. Rewilding to može postići.
Važnost povezivanja i suživota
Da bi obnova životinjskih populacija imala značajan učinak na klimu i biološku raznolikost, treba je provoditi opsežno i u potpuno prirodnim uvjetima. U brojnim europskim inicijativama za ponovno uvođenje bizona populacije su ograđene i zimi ih se dodatno hrani. Da bi se maksimaliziralo povlačenje i pohrana ugljika, europski bizon i drugi takozvani „inženjeri ekosustava” moraju se moći slobodno kretati velikim i prirodno dobro povezanim krajolicima, kao što je to slučaj na Južnim Karpatima.
Danas Europa svjedoči postupnom povratku brojnih velikih, legendarnih sisavaca. U posljednjem desetljeću broj europskih bizona porastao je s oko 2500 na oko 9000 jedinki, što je izvanredni povratak uzme li se u obzir da je 1927. u zoološkim vrtovima i privatnim parkovima živjelo manje od 60 jedinki europskog bizona. Druge divlje životinjske vrste, kao što su jelen i njegov glavni predator, sivi vuk, samostalno se vraćaju. Dopusti li se životinjama poput bizona i vukova da se slobodno kreću, to može biti izazovno, osobito na kontinentu koji je gusto naseljen i bogat infrastrukturom kao što je to Europa u kojoj velika većina stanovnika nije naviknuta na suživot s divljim životinjama.
Rewilding Romania tim na Južnim Karpatima naporno radi na uključivanju lokalnih zajednica kako bi razumio njihove potrebe, podigao svijest o rewildingu te osigurao da oporavak prirode ima socioekonomske prednosti za što veći broj ljudi. To zauzvrat poboljšava suživot ljudi i divljih životinja, omogućujući vrstama kao što je europski bizon da ponovno koloniziraju krajolik uz što manje uplitanja čovjeka. Zahvaljujući holističkom pristupu rewildinga i bizoni mogu postati heroji zajednice.
Rewilding Europe ponovno uvodi europskog bizona i na planinski lanac Rodope u Bugarskoj i podupire njegov povratak na području delte rijeke Odre (Njemačka i Poljska).
Želite li znati više?
Pogledajte „Zimbrul”: dokumentarac Emmanuela Rondeaua o ljudima i bizonima u Južnim Karpatima